javno predavanje na 30. znanstvenom zborištu Akademije tehničkih znanosti Hrvatske u organizaciji Odjela za građevinarstvo i geodeziju na temu Potresni rizik i pojačanje građevina, Zagreb, 25. listopada 2000. godine
Sažetak: Predmet izlaganja je prikaz mogućnosti geodetskih metoda u predviđanju potresa te kratak opis geodetskih geodinamičkih projekata izvedenih u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću. Procjena rizika od potresa za neko područje tradicionalno se određuje na temelju učestalosti potresa veće jakosti kroz dulje razdoblje. Najnoviji razvoj geodetskih mjernih tehnika pridonio je u značajnoj mjeri poboljšanju predviđanja zona potresnog rizika na temelju pouzdanih matematičkih modela izvedenih iz stvarnih mjerenja. Metoda predviđanja zasniva se na svojstvu Zemljine kore koja se sastoji od tektonskih ploča, a čiji pomaci mogu dovesti do potresa. Iz preciznih mjerenja horizontalnih pomaka stabilnih točaka određuju se sile napetosti (stresa) izmedu susjednih ploča. Takva se mjerenja danas izvode uz pomoc satelitskog globalnog sustava za određivanje položaja (GPS). Dobiveni modeli, naročito uz dodatnu interpretaciju geologa i seizmologa, mogu pružiti kvalitetnu podlogu za srednjoročno planiranje izdataka za ojačavanje objekata u graditeljstvu, posebno u slučaju mostova i vijadukata, koji se često moraju graditi upravo u rasjednim zonama.
U Hrvatskoj su pod voditeljstvom akademika Krešimira Čolića od 1994. do 1998. izvedene tri faze Hrvatskog geodinamičkog projekta CRODYN, kojima su utvrđeni relativni pomaci pojedinih dijelova Jadranske mikroploče. Naknadna interpretacija pokazala je visoku korelaciju izmedu pomaka, rasjeda i potresa. Godine 1997. stabilizirana je i opažana temeljna mreža Grada Zagreba, kojom su postavljeni temelji za buduća geodinamička istraživanja ove izuzetno važne potresne zone. Od listopada 2000. i Hrvatska sudjeluje u međunarodnoj mreži permanentnih GPS-stanica za potrebe geodinamike. Stanice su uspostavljene u Dubrovniku i Osijeku.